[ata: foa'i] By LALI STAFF Apia - SAMOA VEVESI LE FONOTAGA A LE IUNI LAKAPI Na avea le vevesi o le fonotaga a le Iuni Lakapi, ma tulaga sa le manuia ai taumafaiga a le malo, ina ia saili se vaifofo i le fe’ese’esea’iga o lo’o tupu i totonu o le Iuni, i le va o itu e lua, ma le tineia o faiga faapolokiki mai i totonu o le Iuni. O vaega e lua, i totonu o le Iuni, o lo’o ta’ita’ia e le Peresetene o le Iuni Lakapi Samoa, le susuga ia Namulauulu Sami Leota, ia le itu o sui tuai o le komiti faafoe, lea o lo’o naunau e fa’aauau la latou galuega, ma leisi itu o lo’o taitai e le susuga i le loia ia Matafeo George Latu, lea o lo’o finagalo ina ia toe suia taitai o le Iuni, ona o le tulaga faaletonu o lo’o iai lakapi Samoa, i le taimi nei. I le amataga o le fonotaga, lea sa faataunu’uina i le Maota a To’oa Salamasina, i le vaiaso ua mavae, sa fa’aleoina ai e le Afioga i le Palemia, le susuga i le La’aulialemaietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, ia le faamoemoe a le malo, ina ia faasaoina mai le lakapi Samoa, mai i le tulaga faanoanoa o iai nei, ma ua toatele nisi o tagata o le atunu’u faapea ni alii sa ta’a’alo ma avea ma faiaoga, ua o latou fa’afeso’ota’i atu lona ofisa, mo se fesoasoani. Sa manino i le saunoaga a le Afioga i le Palemia, ia le faamoemoe a le malo, ina ia tineia tulaga faapolokiki mai totonu o le iuni, ma le fofoina o faafitauli o lo’o tutupu i le lakapi Samoa. Sa saunoa La’auli, e tatau ona faafoeina, e i latou o lo’o agaga i le ta’aloga, ia le iuni. Na fa’atatau le saunoaga a le Palemia, i le taimi sa taitai ai le ta’ita’ifono ua faamavae, le susuga ia Tuilaepa Sailele Malielegaoi, se’ia o’o ina faamavae, ae o lo’o tumau pea lana komiti. Sa saunoa La’auli, na leai sona manatu e auai le malo i mataupu a le iuni, ae ona o le vala’aulia a Ausetalia, ina ia auai le malo i le foa’i e $50 miliona, mo le atina’eina o le ta’aloga, mo leisi lima tausaga o i luma. Na saunoa La’auli, ua mae’a ona ia sainia le maliliega, ina ia mafai ona maua e Samoa lenei fesoasoani tau tupe. Ae, e le o auai lona manatu, i le tu’uina atu o le tupe i le iuni lakapi, i le tulaga o iai nei. Sa ia faamamafaina e faapea, ona o faafitauli o lo’o tutupu pea i totonu o le iuni, ua mafua ai ona le toe faatuatuaina e tagata o le atunu’u, tama ta’a’alo, lagolago ma kamupani po o malo, o lo’o fia fesoasoani mai i le lakapi a Samoa. ALOA’IA E LE JAWS IA I LATOU SA FAAVAEINA MA UA LOA LA LATOU TAUTUA O le taualumaga o le faamanatuina o le tuto’atasi o vaega fa’asalalau faapea le 50 tausaga, talu ona faavaeina ia le Sosaiete o Tusitala a Samoa (JAWS), sa faapea ona aloa’ia ai i latou sa faavaeina lenei Sosaiete, ma i latou ua silia ma le 30 tausaga, o la latou tautua. E pei ona sa saunoa ai le Peresetene o le Sosaiete o Tusitala a Samoa, ia Lagi Keresoma, o se savaliga umi ae ua mafai ona ausia nei mau tausaga ona o i latou sa asaina le ala. Sa ta’ua e Keresoma, ia le toalaiti o i latou sa amata mea i lenei faamoemoe, ae peitai, ua tupu ma ola, ma le to’atele o i latou ua avea ma ta’ita’i ma fa’afoeina lenei galuega, o ni tamaitai po o tina. O le susuga ia Patu Apulu Lance Polu, se tasi na avea muamua ma Peresetne o le JAWS ma le PINA, ma le pule o le Talamua Media, na avea ma lauga faapitoa o le polokalama. FILIFILIA SE TA’ITA’IFONO FOU A LE EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO I SAMOA O le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, sa filifilia ai se Taitaifono ma se Tausitupe fou a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Samoa, i le fa’ai’uga o le fonotele a le ekalesia, e pei ona sa faia i Malua. O le susuga i le Faafegaiga ia Viseso Saga ua filifilia e avea ma Tausitupe fou, e sui tulaga i le susuga i le Faafeagaiga ia Melepone Isara, lea na faamavae mai i le tofiga, ina ia ona ta’ita’ia le galuega i Sapapali’i. O le susuga ia i le Faifeau Toeaina, ia Rev. Elder Palemia Tauiliili, lea sa avea ma sui taitaifono i le 2025-2026, ua avea nei ma ta’itaifono fou mo le 2026-2027. O lo’o ia ta’ita’ia nei le aulotu i Samalaeulu. O le susuga i le Faifeau Toeaina ia Rev. Elder Enefatu Lesa, lea sa avea ma taitaifono i le tausaga ua mavae, ua filifilia nei e avea ma sui taitaifono. Ma o lo’o tautua o ia i totonu o le galuega, i Tanoalei’a, i Vaivase-Uta. Na toe fa’atula’i le susuga i le Faafeagaiga ia Dr. Taipisia Leilua, e avea ma Failautusi Aoao o le ekalesia. Section: Le Lali
2026-05-27 00:22:08