[ata: SN] By LALI STAFF Pago Pago - AMERIKA SAMOA TAUSUAGA A USO NA MAFUA AI ONA LOKA I LE FALEPUIPUI O le aso 2 o Me, 2026, sa o’o atu ai se valaau i le Ofisa a Leoleo, e tusa ai ma se faalavelave na tupu i se aiga i Fatumafuti, ina ua fufusu se ‘au uso, i totonu o le fale, ma fa’aauau atu ai lava i fafo, i tafatafa o le alatele. Ina ua taunuu leoleo, sa muamua fetaui ma Mellon Vee, se tasi o le ‘au uso na molia, i tafatafa o le auala ma sa va’aia e leoleo ia le manu’a o lona mata tauagavale, ma e foliga mai, o lo’o fa’asua’ava, ona o le malosi o le manogi pia. Sa faailoa atu e Mellon (le na molia), i leoleo, o lo’o lafi lona uso o Melvin Vee, i tafatafa o le matafaga. Na agai atu loa iai leoleo, e saili ia Melvin, ma va’aia e leoleo ia le savalivali o Melvin, i luga o le taligalu, e agai atu i le itu i Sasa’e. Na faapea ona faatonuina e leoleo ia Melvin, e oso i totonu o le taavale, ma na usita’ia e Melvin. Sa ta’ua foi i ripoti a leoleo, le foliga mai sa fa’asua’ava ia Melvin, ona o le malosi o lona manogi pia, ma le mumu o totonu o ona mata. Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ‘au uso i le ofisa a leoleo, sa faamatalaina e Mellon, le faia o se la inuga ‘ava malosi ma lona uso, i le latou fale, i lea po. Ae peitai, sa tula’i sa la fe’ese’esea’iga, ina ua le fiafia Melvin, i se tala tausua sa faia i lea afiafi ma amata ai ona ia (Melvin) ‘e’e ma palauvale, ma tau’ai solo laulau ma nofoa, i totonu o le fale, a’o iai tamaiti. E le gata i lea, sa amata ona o atu ia tuaoi, ina ua amata ona fufusu le ‘au uso. Sa fa’afaigata ona faatalanoa e leoleo ia Melvin e tusa ai ma le fa’alavelave na tupu, ona o le fa’asua’ava. Ae na ta’ua i ripoti a leoleo, ia le leai o se manu’a ia Melvin. O se taimi mulimuli ane, na talanoa ai leoleo ma le na valaau atu i le ofisa a leoleo, e ripotia le faalavelave, ma na talosagaina le ave’ese uma o le ‘au uso mai i le fale, ona o se popolega i fanau iti, o lo’o i totonu o le fale. O moliaga sa faia fa’asaga ia Melvin ma Mellon Vee, na aofia ai Faitauga 1: Fa’atupu Vevesi i nofoaga tuma’oti (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘I’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe, e le silia ma le $300; po o faasalaga uma e lua. Faitauga 2: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe, e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua. Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona toe tatalaina ai i la’ua, mai i le falepuipui, a’o fa’agasolo a la faamasinoga. MOLIA SE TAMALOA I LE FAATUPU VEVESI I NOFOAGA TUMA’OTI O le aso 30 o Aperila, 2026, na valaau atu ai se tina tamaitai i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, e ripoti iai sona ‘nephew’ ua fa’asua’ava, fa’atupu vevesi ma fa’amata’u ia te ia (tamaitai), i luma o le latou fale i Aua. O se taimi mulimuli ane, na ave faapagota e leoleo, ia le susuga ia Isaia Pulega, ma molia o ia i le Faatupu Vevesi i nofoaga tuma’oti (sauaga i totonu o le aiga) – O se vaega ‘I’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe, e le silia ma le $300; po o faasalaga uma e lua. Sa lokaina le na molia, e aunoa ma se vaegatupe faatulagaina, e mafai ona toe tatalaina ai i tua, a’o faagasolo lona faamasinoga. E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa talosagaina e le tamaitai na valaau atu i le ofisa a leoleo, ia le ave’esea o le na molia, mai lo latou fale, ona o ona uiga fa’atupu vevesi, sa fa’aalia. Ina ua taunu’u leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa va’aia ia se tina matua loto mafatia, o i fafo o le fale, faapea ma se tama matua, o lo’o i ona ‘autafa, ae o le taimi lea, o lo’o vala’au leotele atu le na molia, ma lafo ni faamatalaga tau fa’amata’u, ma fa’alala lona fa’ao’olima i le tina matua. E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa ta’ua ai le tete’e o le na molia, a’o taumafai leoleo e ave faapagota o ia ma su’esu’e ona la’ei. Ina ua tu’uina o ia e leoleo i totonu o le taavale leoleo, sa fa’aauauona palauvale leotele, ia le na molia, i leoleo. Sa ta’ua e leole i la latou ripoti, ia le latou lagonaina o le malosi o le manogi o le ‘ava malosi, i le na molia, e le gata i ona lavalava ae faapea i lana manava. Na ta’ua foi i fa’amaumauga a le faamasinoga, ia le faatalanoaina e leoleo, o tagata o le aiga, sa tupu ai le faalavelave ma sa faamatala e le tamaitai na valaau i le ofisa a leoleo, na fo’i atu lona ‘nephew’ (le na molia), i le fale, i lea taeao, ina ua manava atu mai galuega, ma amata loa ona fai sana inuga pia, i fafo o le fale. Sa ta’ua e le na valaau i leoleo, ia le amataina o le inuga pia a le na molia, i le 3:30 i le taeao ma ta fa’aleotele ana musika. Ma sa iai nisi o ana uo, na ‘auai atu i lana inuga pia, se’ia o’o lava ina lata i le aoauli. O le 11:00 i lea taeao, sa fa’atonuina ai e le tamaitai na valaau i leoleo, ia le na molia, ina ia tu’utu’u i lalo ia le leo o lana musika, ae peitai, sa amata ona palauvale mai iai le na molia, ma ia le usita’ia le faatonuga a lona ‘aunty’ (le tamaitai na valaau i le ofisa a leoleo). Sa ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, ia le ma’osia o le tulivae taumatau ma le itu taumatau o foliga o le na molia, ae peitai, sa fa’aalia e leoleo ia le te’ena e le alii, ia le togafitia o ona manu’a. Section: Le Lali
2026-05-27 00:29:56